Mihajlović: Lokalna inicijativa za buduće projekte
06/11/2019

Mihajlović: Lokalna inicijativa za buduće projekte

Prilikom nedavne posete premijera Ruske Federacije Dmitrija Medvedeva Srbiji, potpisano je 11 novih sporazuma. Jedan od najznačajnijih za stanovnike Zapadne Srbije je sporazum o nastavku modernizacije pruge Beograd – Bar, od Valjeva do granice sa Crnom Gorom. Šta to konkretno znači? Kada će radovi početi, koliko će trajati i do kada će biti završeni?

Barska pruga je, uz železnički Koridor 10, najvažniji železnički pravac koji Srbiju povezuje sa regionom. Sa „Ruskim železnicama“ rekonstruisali smo već 77,6 kilometara ove pruge od Resnika do Valjeva. Cilj je da cela barska pruga bude modernizovana i da vozovi ovom prugom ponovo idu oko 100 kilometara na čas i to ćemo takođe raditi zajedno sa Ruskim železnicama.

Plan je da do sredine iduće godine bude završena izrada projektno-tehničke dokumentacije, kako bi bilo moguće da radovi počnu krajem 2020. ili početkom 2021. godine. Rokovi i vrednost radova znaće se kad se uradi kompletna dokumentacija, a prve procene su da će vrednost investicije biti oko 450 miliona evra.

Otvaranje deonice autoputa od Obrenovca do Ljiga ubrzalo je protok saobraćaja ka Zapadnoj Srbiji. Kako napreduju radovi na deonici od Surčina do Obrenovca, jer se većina vozača žali na gužve do Obrenovca, kao i na gužve na naplatnoj rampi u Preljini?
Izgradnja i puštanje auto-puta “Miloš Veliki” u mnogome je promenilo sliku o ovom delu Srbije. Pre svega, auto-put znači viši nivo bezbednosti u odnosu na Ibarsku magistralu. To je ono što se najčešće zaboravlja kad se govori samo o gužvama na ulasku u auto-put, u Obrenovcu, da je to važan razlog zašto se ljudi opredeljuju za auto-put umesto za Ibarsku magistralu. Problem gužvi na ulazu u Obrenovcu biće rešen puštanjem u saobraćaja deonice Surčin-Obrenovac, 19. decembra. Pored toga, iduće godine počeće izgradnja još jedne deonice “Miloša Velikog”, deonice Novi Beograd-Surčin, što znači da će do kraja 2021. godine Beograd biti direktno povezan sa ovim auto-putem.

Kako napreduju radovi na izgradnji deonice autoputa Preljina – Požega? Najavljeno je da će radovi, koji su počeli u maju, biti završeni za 2,5 godine.

Deonica Preljina-Požega je važna ne samo kao deo auto-puta ka Crnoj Gori, već i zbog povezivanja ovog auto-puta sa krakom auto-puta Beograd Sarajevo, koji će se graditi od Požege do Kotromana, odnosno do granice sa Bosnom i Hercegovinom. Izgradnja auto-puta Preljina-Požega započeta je radovima na tunelima, kao najzahtevnijim objektima na čitavoj trasi, za koje je potrebno najviše vremena. Inače, reč je o vrlo zahtevnoj deonici na kojoj skoro jednu trećinu trase čine tuneli i mostovi. Radovi se za sada odvijaju prema ugovorenoj dinamici i očekujemo da budu završeni u ugovorenom roku.

Dokle se stiglo sa pripremom dokumentacije, eksproprijacijom zemljišta i ostalim poslovima za izgradnju dve deonice autoputa od Požege, ka granici sa Crnom Gorom i sa Bosnom i Hercegovinom?

Za deonicu Požega-Boljare izrađena je i usvojena Prethodna studija opravdanosti sa generalnim projektoma, a takođe se radi i planska dokumentacija. Za ovu deonicu potpisan je memorandum sa kineskom kompanijom CCCC koji, između ostalog, predviđa izradu projektno-tehničke dokumentacije o trošku kineskog partnera. Kada ova dokumenta budu završena i usvojena, biće moguće da počne eksproprijacija. Preliminarna vrednost radova na ovoj deonici je najmanje 1,5 milijardi evra, zbog čega će se razmatrati model finansiranja za ovu deonicu, između ostalog i mogućnost finansiranja kroz javno-privatno partnerstvo.

Za deonicu Požega-Kotroman takođe postoji Prethodna studija opravdanosti sa generalnim projektom i radi se planska dokumentacija. Izrada studije opravdanosti sa idejnim projektom za ovu deonicu je deo komercijalnog ugovora sa kompanijom Tašjapi, koja je već počela radove na drugoj deonici auto-puta Beograd-Sarajevo, Sremska Rača-Kuzmin. Kad ova dokumentacija bude usvojena, biće moguće da počne eksproprijacija. Prve procene su da će izgradnja ove deonice, dužine oko 60 kilometara, koštati oko 830 miliona evra.

Grad Užice, nedavno je preneo prava upravljanja nad Aerodromom “Ponikve” na republiku. Šta su planovi države kada je u pitanju ovaj aerodrom? Kada možemo očekivati prve komercijalne letove?

Grad Užice je na sednici Skupštine Grada u septembru doneo odluku o prenosu osnivačkih prava JP Aerodroma Ponikve i zemljišta na Republiku Srbiju zbor neopravdano visokih troškova u odnosu na obim saobraćaja, koje aerodrom ima i u operativnom radu, ali i kada su u pitanju kapitalna ulaganja.

Republika Srbija će preuzeti na sebe ove troškove i obezbediti dozvolu operatera aerodroma. To je važno zbog strateškog značaja koji aerodrom Ponikve ima za razvoj mreže aerodroma u Srbiji, kao alternativni aerodrom, posebno aerodromu Morava kod Kraljeva, ali i kao aerodrom koji će služiti budućim potrebama Zlatiborskog okruga.
Sledeći korak u ovom procesu je donošenje zaključka Vlade i potpisivanje ugovora. Iako bi i sada bilo moguće da se obavljaju letovi pod komercijalnim uslovima, da bi aerodrom postao ozbiljno komercijalno atraktivan neophodna su ozbiljna ulaganja i još mnogo radova.

Procene su da će biti potrebno za investicije oko 20 miliona evra, a tačan iznos će se znati po završetku nove planske i tehničke dokumentacije.

Ako uskoro počnu komercijalni letovi, na koji način će putnici, turisti dolaziti do određenih destinacija, budući da je do aerodroma veoma loša putna infrastruktura?

Tačno je da ne postoje adekvatne veze u opslužnom području aerodroma tj. od aerodroma do većih naseljenih i turističkih mesta, tako je putna infrastruktura oko aerodroma nešto u šta će takođe morati da se ulaže, uporedo sa razvojem samog aerodroma. Planirano je da se sa izgradnjom aerodroma razvijaju i drumske saobraćajnice na pravcima ka Užicu, Zlatiboru i Tari, i veze preko Mokre Gore ka BiH.

U toku su radovi na magistralnom putu od Požege do Užica i od Užica ka Zlatiboru, zbog koji se stvaraju ogromne gužve. Kada će radovi biti završeni?

Pretpostavljam da govorimo o rehabilitacijama koje su u toku, na dve deonice, Pakovraće-Užice i Kneževići-Bela Zemlja-Užice, a reč je o projektima koje vode “Putevi Srbije”. Prema informacijama kojima raspolažemo, radovi ne mogu biti završeni ove godine, imajući u vidu da ide i zimska sezona, nego tek u novoj građevinskoj sezoni.

Jedan od velikih problema u Užicu su gužve u saobraćaju, zbog toga što i deo magistralnog saobraćaja prolazi kroz grad. Ima li izgleda da se konačno gradi obilaznica oko Užica, o kojoj se decenijama govori?

Često obilazim okruge u Srbiji i sve inicijative koje lokalne samouprave daju se obavezno razmotre, zajedno sa Putevima Srbije, posebno kad postoji već urađeno nešto od projektno-tehničke dokumentacije ili plan da se ona radi. U Užicu, to je na primer slučaj sa projektom izgradnje tunela ispod Kadinjače, o kojem smo razgovarali na sastanku sa gradovima i opštinama iz Zlatiborskog okruga.

Kada je putna infrastruktura u pitanju, jedan od značajnih projekata o kome se takođe decenijama govori je i tunel ispod Kadinjače. Ima li šanse da se i taj projekat konačno realizuje?

Za tunel ispod Kadinjače već se radi projektno-tehnička dokumentacija. Planska dokumentacija je završena i planovi su usvojeni. Projektant je izradio studiju opravdanosti i idejni projekat, a za dalje razgovore o realizaciji ovog projekta potrebno je da ovi dokumenti budu usvojeni na Republičkoj revizionoj komisiji. Ovaj projekat je važan zbog povezivanja većih mesta u zapadnoj Srbiji, od Malog Zvornika, preko Ljubovije, Bajine Bašte, do Užica, kao i za povezivanje regionalnih puteva sa mrežom auto-puteva i u narednom periodu to će biti jedan od projekata na kojem ćemo raditi u Zlatiborskom okrugu.

Vlada Srbije je preko vašeg ministarstva pomogla Užicu u izgradnji Fabrike vode na Cerovića brdu. Prilikom jedne od poseta Užicu, rekli ste da u budžetu ima sredstava i za zamenu dotrajalih, azbestnih cevi. Da li ste dobili takve zahteve od rukovodstva grada?

Izgradnja fabrike vode u Užicu je bio jedan od najvažnijih projekata koje smo kao Ministarstvo preuzeli da vodimo, posle zagađenja jezera Vrutci. Taj problem je rešen, postrojenje je rekonstruisano i pušteno u rad, a upoznati smo takođe i sa zahtevom lokalne samouprave u vezi sa zamenom azbestnih cevi. Taj projekat trenutno je kod Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima koja treba da zaključi ugovor sa Evropskom investicionom bankom za finansiranje projekata u oblasti komunalne infrastrukture. U sklopu realizacije ovog programa, radiće se prioritetni projekti u oblasti komunalne infrastrukture, a početak realizacije očekuje se u prvoj polovini 2020.

Koji su to projekti koje će u narednom period podržati Vaše ministarstvo u Užicu i ovom delu Srbije?

Vlada Srbije nastaviće da ulaže u infrastrukturu u Užicu i Zlatiborskom okrugu, kako u putnu infrastrukturu, tako i u železničku ali i u druge vidove saobraćaja. Novi projekti su na neki način nastavak ulaganja iz prethodnog perioda, imajući u vidu da je u prethodne četiri godine uloženo oko 3,5 milijarde dinara u održavanje puteva u celom okrugu. Od velikih projekata, očekuje nas nastavak izgradnje auto-puta Miloš Veliki, deonice od Preljine do Požege, kao i izgradnja kraka auto-puta Beograd-Sarajevo. Na železnici, pripremamo se za nastavak modernizacije barske pruge. Pored toga, postoje i brojni drugi projekti koji su važni za građane, koje realizujemo zajedno sa lokalnim samoupravama, posebno kad je reč o putnoj infrastrukturi. Važno je, naravno, da lokalne samouprave urade svoj deo posla, u pripremi dokumentacije, u davanju predloga i inicijativa, a država je uvek tu da pomogne da se razvija infrastruktura koja je važna za povezivanje Srbije i za bolji život građana.

Izvor: infoera.rs